Pre 75 godina, 3.septembra 1939.godine je počeo Drugi svetski rat. Nemačka je bez formalne objave rata 1.septembra napala Poljsku. Hitler je 1.septembra održao govor u kome je optužio Poljsku za napada na Nemačku i dodao da nemačke trupe samo uzvraćaju napadačima. Posle rata su pronađeni dokumenti koji su dokazali da je navodni napad na radio stanicu u Glajvicu pripremila nemačka obaveštajna služba.

poljska39-5

Na nemački napad britanska i francuska vlada su postavile ultimatum Hitleru da prekine napad i povuče se ili će saveznici objaviti rat Nemačkoj. Trećeg septembra 1939.godine britanska i francuska vlada su poštujući garancije date Poljskoj objavile rat Nemačkoj.

Prema do sada objavljenim podacima izvesno je da je Hitler bio zatečen savezničkom objavom rata, jer je bio ubeđen da će se Britanci i Francuzi povući i ovog puta kao što su se povukli u slučaju Čehoslovačke. U prvom trenutku je zavladalo ubeđenje da saveznici glume. Francuska vojska je izvela nekoliko fingiranih napada na Sar, a objavljena je i opšta mobilizacija, ali nije usledio napad na Zigfridovu liniju čega se nemačka komanda najviše pribojavala. Naime, glavnina nemačke vojske je bila na istoku, dok su zapadne granice branile znatno slabije snage.

poljska39-2

Nemačke oružane snage su imale značajnu prednost, prvenstveno u oklopnim jedinicama, a takođe i u avionima. Borbe su počele u Dancingu, gde su otpor nemačkim trupama pružili poštanski službenici koji su petnaest sati branili zgradu gradske pošte. Do tada su se u borbu uključile i regularne jednice poljske vojske, a grad je u ruke nacista pao tek 7.septembra.

 U međuvremenu, oklopne trupe generala Boka su u Poljsku upale iz istočne Pruske, dok su s juga napredovale motorizovane jedinice generala Runštata. Ove trupe su za dve nedelje uspele da pređu više stotina kilometara kroz teritoriju Poljske.

Što se tiče vazdušnih borbi poljski avijatičari su pružili žilav i hrabar otpor. Luftwaffe je za napad prikupila 1.180 lovaca, 290 obrušavajućih bombardera Ju 87, 1.100 srednjih bombardera, 550 transportnih i 350 izviđačkih aviona.

poljska39-1

Keserlingova 1.flota delovala u sastavu Armijske grupe „Sever“ sa zadatkom da pruži podršku 3. i 4.armiji, a Lerova 4.flota je bila u sastavu Armijske grupe „Jug“ sa zadatkom da pruži podršku 8., 10. i 14.armiji. Obe flote su raspolagale sa oko 1.400 borbenih aviona raspoređenih u 36 grupa. Za napad na Poljsku su prikupljeni svi obrušavajući bombarderi, 70% dvomotornih bombardera i 50% lovačkih aviona.

Prvog septembra 1939.godine Lotnictwo Wojskowe je raspolagalo sa 15 lovačkih eskadrila (30 PZL P-7 i 112 PZL P-11), 17 bombarderskih eskadrila (40 PZL P-37 i 117 PZL P-23), 11 izviđačkih eskadrila (89 Lublin R-XIII i RDW), sve u svemu 142 lovca, 157 bombardera i oko 100 izviđačkih aviona, ovde treba dodati i oko 950 aviona u vazduhoplovnim školama, rezervi i u radionicama na popravci. Poljsko ratno vazduhoplovstvo je 1938.godine reorganizovano u tri odvojene celine: armijsko, mornaričko i vazduhoplovstvo pod direktnom kontrolom vrhovne komande.

Armijsko vazduhoplovstvo je podeljeno armijama, pa je svaka od sedam poljskih armija (Krakovska, Karpatska, Lođska, Poznanjska, Modlinska, Pomorjanska armija i operativna grupa „Narev“) raspolagala sa 2 lovačke, 1 bombarderskom i 1 ili 2 izviđačke eskadrile. U ovim jedinicama raspoređeno je 292 aviona (86 PZL P-11c, 30 PZL P.7a, 40 PZL P.23, 49 Lublin R-XIII, 29 RWD 8 i 28 RWD 14).

Mornaričko vazduhoplovstvo je u svom sastavu imalo 3 lovačke, 3 izviđačke i 2 torpedne eskadrile sa 85 aviona.

Samostalno vazduhoplovstvo je formirano u proleće 1939.godine formiranjem bombarderske brigade sa četiri eskadrile i 76 aviona čiji je zadatak bilo samostalno ofanzivno delovanje (36 PZL-37b i 40 P-23); i lovačke brigade sa pet eskadrila (111. „Košćuško“, 112. „Lasta“, 113. „Sova“, 114. „Borbeni petlovi“ i 123.eskadrila) i 54 aviona čiji je zadatak bio odbrana Varšave (44 PZL-11c i 10 PZL-7a). Lovačka brigada je formirana uoči samog početka rata 24.avgusta 1939.godine pod komandom pukvnika Stefana Pavlikovskog (Stefan Pawlikowski).

Nemačka komanda je planirala napad s juga i severa kako bi se glavnina poljske vojske opkolila zapadno od Varšave. S druge strane, poljska vojska je planirala da vodi rat na granici pa je većinu aktivnih jedinica rasporedila u pograničnom području.

poljska39-4

Napad je počeo bombardovanjem poljskih aerodroma u 4:40 1.septembra 1939.godine. Nasuprot ustaljenim mišljenjima da je Lotnictwo Wojskowe uništeno na zemlji istina je drugačija. Poljaci su sve avione još 30. avgusta 1939.godine prebazirani na pomoćne aerodrome, pa Luftwaffe u napadu na aerodrome nije postigla značajan uspeh, ali je imala više uspeha u napadu na mornaričku bazu u Gdanjsku.

Većina nemački aviona je tog dana imala i po dva borbena leta pa je Luftwaffe tokom popodneva napala drumske i železničke saobraćajnice. Izviđačke eskadrile su imale puno problema da utvrde gde se nalazi poljska vojska, a gde nemačka, a zabunu su povećavale i kolone poljskih civila koji su se povlačili pred nemačkom vojskom.

Od prvog do šestog septembra poljska lovačka brigada je oborila 47 nemačkih aviona, ali uz velike gubitke. Sedmog septembra brigada povučena u okolinu Lublina, gde su povučene lovačke eskadrile armijskog vazduhoplovstva. Ova lovačka skupina je do 17.septembra oborila još 5 nemačkih aviona. U tom trenutku Lotnictwo Wojskowe više nije imalo rezervnih delova, opreme i aviona da se nastave borbena dejstva.

Kada je SSSR 17.septembra napao Poljsku, vlada je prebegla u Rumuniju. Komanda vazduhoplovstva je naredila da se svi raspoloživi avioni unište ili ukoliko mogu prelete u Rumuniju.

Nemačko vazduhoplovstvo je u više navrata bombardovalo i glavni grad Poljske Varšavu, koja je do kraja II svetskog rata pretvorena u ogromnu ruševinu.

poljska39-3

Tokom poljske kampanje Luftwaffe je izgubila 285 aviona i to 79 lovaca, 78 bombardera i 31 obrušavajući bombarder, dok je 279 aviona oštećeno. Ljudski gubici nisu bili veliki 413 avijatičara je poginulo a još 126 ih je ranjeno. Nemačke oklopne snage su izgubile 217 tenkova, a 457 je teško oštećeno. Lotnictwo Wojskowe je do 17.septembra 1939.godine izgubilo 333 aviona, od kojih je 100 oboreno u borbi, a 120 je teško oštećeno.

Zanimljivo je da je Lotnictwo Wojskowe izgubilo samo 25 aviona na zemlji, dok je protivavionska artiljerija oborila 30 sopstvenih aviona. Tokom ratnih dejstava Lotnictwo Wojskowe je izgubilo 171 avijatičara, a 63 ih je ranjeno.

Poljski avijatičari su rat nastavili prvo u sastavu francuskog ratnog vazduhoplovstva, a zatim i u sastavu britanskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva.

Posle Poljske Hitler je u aprilu 1940.godine okupirao Dansku i Norvešku, u maju su osvojene Belgija, Holandija i Luksemburg, a u junu je pala i Francuska. U aprilu 1941.godine su okupirane Jugoslavija i Grčka, a zatim je usledio napad na Sovjetski savez.

Kada je Japan u decembru 1941.godine napao Perl Harbur, Hitler je objavio rat i Americi, a ceo svet se našao u velikom ratu, po drugi put za dvadeset godina.

Rat je u Evropi završen 8.maja 1945.godine, a u Aziji rat je završen 14.avgusta pošto su na Hirošimu i Nagasaki bačene atomske bombe. Rat je doneo smrt i neslućene patnje milionima ljudi. Samo u koncentracionim logorima je nastradalo više od pet miliona ljudi.